fbpx Zagađivanje životne sredine, zemljišta, vode i vazduha

Zagađivači životne sredine

Zagađenje životne sredine podrazumeva unošenje štetnih materija u sve njene segmente - vodu, vazduh i zemljište. Te štetne materije se zovu zagađivači (polutanti). Jednim manjim delom su prirodnog porekla, a većim delom su rezultat ljudske aktivnosti.  

Sve veće zagađivanje prirodne sredine svakako je posledica velikog porasta broja stanovnika na globalnom nivou, i posledica poljoprivredne, industrijske i tehničko-tehnološke revolucije. 

Izvori i načini zagađivanja tokom godina se na žalost samo povećavaju, a posledice dobijaju na intenzitetu i dalekosežnosti. 

Izvori zagađivanja životne sredine

Različiti izvori zagađenja vode, vazduha i zemljišta
Izvori zagađenja životne sredine uglavnom potiču od aktivnosti čoveka

Životna sredina je skup prirodnih i veštački stvorenih vrednosti koji zajedno čine okruženje, odnosno prostor za život. Životnu sredinu čini:

  • Svet prirode (biljke, životinje, zemljište, vazduh i voda), i postojao je mnogo godina pre čoveka.
  • Svet objekata i predmeta koje je čovek sam izgradio prema svojim potrebama a uz pomoć tehnike i tehnologije. Na taj način stvorio je okruženje po svojim “zakonima”.

Samim tim i izvori zagađivanja mogu biti dvojaki:

  • Prirodni izvori - aktivnosti koje se dešavaju bez kontrole i želje čoveka, poput prirodnih katastrofa - zemljotresi, vulkanske erupcije, poplave. 
  • Veštački izvori - aktivnosti koje sprovodi čovek - urbana gradnja, industrijska gradnja, saobraćaj, izgradnja hidrocentrala, seča šuma, eksploatacija prirodnih resursa, stvaranje deponija, emisija gasova, nuklearne probe. 

Zajedno, ove aktivnosti prirode i čoveka za posledicu imaju:

  • Zagađenje vazduha 
  • Zagađenje vode 
  • Zagađenje zemljišta 
  • Zagađenje bukom

Zagađivanje vazduha

Industrija i saobraćaj kao izvori aerozagađenja
Industrijska postrojenja i sve vrste saobraćaja su izvori zagađenja vazduha 

Napredak čovečanstva podrazumeva i napredak industrijskih grana koje imaju najveći udeo u zagađivanju vazduha. Jedna od definicija zagađenog vazduha je prisustvo čestica koje ne bi smele biti prisutne u vazduhu, ili povećanje broja i narušavanje procentualnog odnosa prirodno prisutnih čestica

Izvori zagađenja vazduha su:

1. Sva industrijska postrojenja - hemijska, naftna, prehrambena, industrija gume i plastičnih sirovina, drvna, grafička, crna i obojena metalurgija
2. Termo i nuklearne elektrane
3. Svi oblici saobraćaja - drumski, železnički, vazdušni, vodeni
4. Individualna domaćinstva koja koriste ložišta za kuvanje i grejanje

Najčešći aerozagađivači su:

  • Oksidi sumpora (dospevaju iz starih i nekvalitetnih postrojenja industrije i termoenergetike)
  • Oksidi azota (takođe su produkt rada termoelektrana i industrije)
  • Oksidi ugljenika (CO2 je odličan provodnik sunčeve svetlosti ali ograničava vraćanje infracrvenog zračenja u kosmos, pa povećana količina ovog polutanta sprečava hlađenje Zemlje i dovodi do efekta staklene bašte i globalnog zagrevanja)
  • Olovo i živa (nastaju nakon sagorevanja fosilnih goriva, u hemijskoj industriji, u saobraćaju)

Što se tiče Srbije, naša država se ne može pohvaliti čistim vazduhom što nam pokazuje grafikon sa podacima o stopi zagađenosti vazduha u zemljama Evrope. Srbija je pri samom vrhu najzageđenijih zemalja, na trećem od 39 mesta.